Igra je sastavni dio svakog djetinjstva, a dijete raste i razvija se igrajući se. Dijete kroz igru uči o sebi i o svijetu koji ga okružuje. Kroz igru dijete izražava svoj unutarnji svijet koji ne može izraziti na drukčiji način. Igra ima značajnu ulogu u svim aspektima razvoja djeteta te funkciju pripreme djeteta za svijet odraslih i usvajanja životnih vještina. U igri dijete testira svoje ponašanje, regulira ga i prilagođava, prima povratnu informaciju iz okoline te gradi sliku o sebi.

Jeste li znali da postoji mnogo različitih vrsti igre? Neke od njih su:
Funkcionalna igra - pojavljuju veoma rano i one prevladavaju u periodu novorođenčeta i ranom predškolskom uzrastu. To su prve igre u kojima dijete nešto koristi ili isprobava i tako razvija svoje sposobnosti (funkcije), npr. djeca tresu zvečkom, guraju loptu, bacaju predmete na pod.
Samostalna igra - to je vrsta igre kada se dijete igra samo. To obično počinje oko 2-3 godine, ali ova vrsta igre može biti uobičajena i kod djece koja su anksiozna ili stidljiva.
Promatranje - ova vrsta igre je kada dijete gleda druge, ali ne sudjeluje. To se također može primijetiti kod stidljive ili anksiozne djece. Često su im trebali dodatno vrijeme za zagrijavanje i gledanje što se događa prije nego se igraju.
Konstruktivna igra - javlja se već u trećoj godini, a najzastupljenija je oko šeste godine djeteta. Primjeri ovih igara su crtanje, gradnja, izrada predmeta od gline, plastelina i sličnih materijala, pravljenje igračaka od papira, itd.
Igre s pravilima - ovo su igre koje uključuju pravila i naizmjenično igranje. Ove su igre odlične za razvijanje samokontrole, kao i socijalnih vještina. Ova vrsta igara pojavljuje se najčešće pojavljuje nakon pete godine i dominantna je u pripremnom predškolskom uzrastu. Djeca se kroz ovu vrstu igre uče poštivanju pravila te kako se nositi s uspjehom ili neuspjehom.
Asocijativna igra - ova vrsta igre je kada se djeca igraju odvojeno, ali su povezana s onim što svako radi. Na primjer, svaka gradi svoje ceste koje će biti u istom imaginarnom gradu.
Suradnička igra - ova vrsta igre je kada djeca rade i igraju se zajedno. Tu počinju temelji socijalnih vještina.
Usporedna igra - ovo se najčešće događa kod djece predškolske dobi kada će se igrati jedno pored drugog, ali ne zajedno. To znači da svi imaju svoju igru ​​koja se događa, ali se igraju jedan kraj drugog. Ova vrsta igre je važna jer pomaže u izgradnji komunikacijskih i društvenih vještina.
Fizička igra - prisutna je kada se djeca igraju vani i koriste velike, pa čak i fine motoričke sposobnosti. Ovo je sjajno za razvoj mozga i sveukupnu aktivnost i razvoj.
Simbolička igra i igre pretvaranja - ovo je vrijeme kada djeca eksperimentiraju i pretvaraju se da su bilo koji stvarni ili zamišljeni lik. To može biti izvrsno za razvoj jezika, govora i mašte, a počinje se javljati između četvrte i šeste godine. U ovom obliku suradničke igre djeca mogu zamišljati i svoje i tuđe emocije u različitim izmišljenim odnosima i scenarijima.
Komplementarna i uzajamna igra – vrsta socijalne aktivne igre u kojoj dijete “uzima i daje” (ulovi me – ulovit ću te; skrij
se – traži…).

Dijete kroz igru manifestira svoj unutarnji svijet, što nam pomaže u terapiji igrom koju koristimo u tretmanu emocionalnih problema i poteškoća u ponašanju kod djece. Neki drugi terapijski oblici nisu učinkoviti ili primjereni djeci zato što dijete nema mogućnosti verbalne ekspresije, apstraktnog mišljenja te razumijevanja kompleksnih verbalnih konstrukcija, motiva i osjećaja. Kroz igru dijete prirodno pokazuje sebe, a terapiju igrom možemo opisati i kao oblik komunikacije između djeteta  i  terapeuta.  Koristeći  se ponuđenim materijalom  za igru  na  direktan  ili  simboličan  način  dijete pokazuje svoje osjećaje i misli mnogo uspješnije u odnosu na verbalnu ekspresiju.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram